{"id":213,"date":"2013-08-12T13:31:54","date_gmt":"2013-08-12T13:31:54","guid":{"rendered":"http:\/\/mz.nsk.hr\/zbirka78\/?page_id=213"},"modified":"2013-11-06T09:52:21","modified_gmt":"2013-11-06T09:52:21","slug":"razvoj-fonografije-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/mz.nsk.hr\/zbirka78\/o-fonografiji\/razvoj-fonografije-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Razvoj fonografije u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

Razvojem fonografije te \u0161irenjem tr\u017ei\u0161ta fonografskih izdanja i Hrvatska je upoznata s najnovijim dostignu\u0107ima tehnike. Ve\u0107 krajem 19. stolje\u0107a zagreba\u010dka publika bila je upoznata s fonografom kao najnovijim dostignu\u0107em u snimanju zvuka. Ipak, povijest hrvatske diskografije zapo\u010dinje po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Prve gramofonske plo\u010de na kojima su snimljeni hrvatski izvo\u0111a\u010di te djela hrvatskih skladatelja pojavljuju se 1906. u tada\u0161njoj Austro-Ugarskoj. U tada\u0161njem Zagrebu mogle su se nabaviti i gramofonske plo\u010de i gramofoni, a dosta podataka o tome nalazimo u starijoj periodici koja je izlazila po\u010detkom 20. stolje\u0107a, kao \u0161to su novine Jutarnji list, Obzor i Motor.[9]Ve\u0107 1899. trgovac Mavro Drucker iz Ilice 39 nudi na prodaju sve vrste mehani\u010dkih glazbenih nastroja (Obzor, 15. 11. 1899.), dok se sljede\u0107e godine, 1900., u Obzoru prvi put spominje fonograf te se poziva pu\u010danstvo da sudjeluje na predstavljanju Edisonova fonografa u Zagrebu. (Obzor, 14. 3. 1890.).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"test

Edisonov fonograf u Zagrebu, Obzor, 14. 3. 1890.<\/p><\/div>\n

\"Ovitak<\/a>

Ovitak gramofonske plo\u010de s reklamom za prodaju gramofona i gramofonskih plo\u010da, M. Drucker iz Zagreba<\/p><\/div>
\n <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Iz starije periodike koja je izlazila po\u010detkom 20. stolje\u0107a saznaje se da su se ve\u0107 1900. u Zagrebu mogli kupiti Columbia gramofoni i phonograph-valjci koje u Marovskoj ulici 24 u Zagrebu prodaje trgovac Ferdinand Budicki (Obzor, 12. 12. 1900.). U prvom desetlje\u0107u 20. stolje\u0107a \u0161iri se tr\u017ei\u0161te i prodaja gramofonskih plo\u010da i gramofona koje u Zagrebu, osim dvojice spomenutih, nude hrvatski trgovci, ali i zastupnici stranih tvrtki. Neki od njih su Milan Obuljen, F. Brusicki, \u0160andor Kudelka, zatim be\u010dki zastupnik L\u00f6win, dok tijekom dvadesetih godina gramofonske plo\u010de i gramofone prodaju E. Fischer u Juri\u0161i\u0107evoj ulici, Tomay u Ilici 49 te Pavao Kauders na Zrinjskome trgu 17.<\/p>\n

U najve\u0107em broju gramofonske plo\u010de snimane su u inozemstvu (Be\u010d, Berlin, London, Prag) sve do 1924. kada vlasnik tvrtke Edison Bell iz Londona utemeljuje istoimenu podru\u017enicu u Zagrebu.<\/span>[10] Najprije su objavljivane licencne plo\u010de, a od 1926. ujedinjuju se s zagreba\u010dkom tvornicom olovaka Penkala te stvaraju dioni\u010dko dru\u0161tvo pod nazivom Edison Bell Penkala (EBP).<\/b>\u00a0<\/p>\n

U Zagrebu se od 1926. ne samo snimaju i objavljuju ve\u0107 i proizvode gramofonske plo\u010de i gramofoni. Glazbeni urednici u EBP-u bili su Pavao Markovac te Ivo Tijardovi\u0107. Repertoar izdanja uklju\u010divao je operne i operetne arije, \u0161lagere, narodne pjesme, \u0161aljive pjesme, kuplete, vojnu glazbu s tada\u0161njim poznatim glazbenim umjetnicima i glumcima. Neki od najpoznatijih izvo\u0111a\u010da bili su Dejan Dubaji\u0107, Arno\u0161t Grund, Vlaho Paljetak, Marta Pospi\u0161il Grif, Milan \u0160epec, Mario \u0160imenc te Tinka Wesel Polla.<\/p>\n

Budu\u0107i da je 1926. u Zagrebu utemeljena tvrtka Edison Bell Penkala, izdava\u010dka ku\u0107a i tvornica gramofonskih plo\u010da, u novinama tada\u0161njega vremena \u010deste su reklamne ponude za prodaju vlastitih izdanja gramofonskih plo\u010da te gramofona.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Edison<\/a>

Edison Bell Penkala reklama, Jutarnji list, 25. 12. 1927.<\/p><\/div>\n

\"Edison<\/a>

Edison Bell Penkala reklama, Svijet, 11. 12. 1926.<\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Akusti\u010dko razdoblje snimanja zvuka zavr\u0161ava 1926. kada se zvuk po\u010dinje elektri\u010dno snimati. Jedna je od prvih gramofonskih plo\u010da snimljenih elektri\u010dnim putem ona na kojoj su u\u017eivo snimane bo\u017ei\u0107ne pjesme iz zagreba\u010dke katedrale iz prosinca 1927. godine. Zanimljivost je da u Jutarnjem listu od 4. prosinca 1927. pod sloganom Va\u0161 glas u gramofonu! tvrtka Edison Bell Penkala poziva zagreba\u010dko gradjanstvo na senzaciju tehnike i gramofonsko snimanje na daljinu te snimanje u\u017eivo bo\u017ei\u0107nih pjesma da bi ove plo\u010de na\u0161ih bo\u017ei\u0107nih pjesama ispale \u0161to savr\u0161enije i veli\u010dajnije. Snimka predstavlja jedno od prvih javnih snimanja u svijetu. Kako je zagreba\u010dki puk pjevao bo\u017ei\u0107ne pjesme 1927. mo\u017eete poslu\u0161ati ovdje.<\/p>\n

Tvrtka Edison Bell Penkala posluje do 1937., kada pada u ste\u010daj, a zauvijek prestaje s radom nakon rata, 1946. godine.[11]<\/p>\n

Hrvatski umjetnici, osim za EBP, snimali su i za tvrtku Elektroton koja se kao podru\u017enica tvrtke Odeon-Parlaphon utemeljuje u Ljubljani 1937. godine. Od 1938. podru\u017enica je bila utemeljena i u Zagrebu, a plo\u010de su se proizvodile samo na temelju licenciranih matrica. Elektroton prestaje s radom 1947. kada se utemeljuje tvornica gramofonskih plo\u010da Jugoton te joj se dodjeljuje imovina poduze\u0107a EBP i Elektroton.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"6\"<\/a><\/p>\n

\"7\"<\/a><\/p>\n

\"8\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Literatura:<\/p>\n

The New Grove dictionary of music and musicians. \/ ed. by Stanlie Sadie. New York : Macmillan, 1990.<\/p>\n

Fonografija u Hrvatskoj : 1927. \u2013 1997.\/ uredio \u017deljko Staklarevi\u0107. Zagreb : Tehni\u010dki muzej, 1997. <\/p>\n

Leksikon jugoslavenske muzike. \/ urednik Kre\u0161imir Kova\u010devi\u0107. Zagreb : Leksikografski zavod, 1984.<\/p>\n

Muzi\u010dka enciklopedija. \/ urednik Kre\u0161imir Kova\u010devi\u0107. Zagreb : JLZ, 1974.<\/p>\n

Povratak vinila u digitalnoj eri, citirano [2013-02-19]. Dostupno na:
\nhttp:\/\/www.nacional.hr\/clanak\/48069\/povratak-vinila-u-digitalnoj-eri<\/a><\/p>\n

The Routledge guide to music technology \/ edited by Thom Holmes. New York : Taylor & Francis Group, 2006.<\/p>\n

What is shellac?, citirano [2013-02-07]. Dostupno na:
\nhttp:\/\/www.shellac.org\/shellac.html<\/a><\/p>\n

Jutarnji list, 40 (1926.) ; 41 (1927.)<\/p>\n

Obzor, 40 (1890.) ; 41 (1900.) ; 49 (1908.) ; 51 (1910.) ; 52 (1911.)<\/p>\n

Motor, 3 (1927.).<\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\n
\n

[9]Lipov\u0161\u0107ak, Veljko. Iz povijesti hrvatskih zvu\u010dnih zapisa na 78 okretaja \/\/ Fonografija u Hrvatskoj \/ uredio \u017deljko Staklarevi\u0107. Zagreb : Tehni\u010dki muzej, 1997. Str. 15-16.<\/span><\/span><\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

[10]Gramofonska produkcija . \/\/ Leksikon jugoslavenske muzike \/ urednik Kre\u0161imir Kova\u010devi\u0107. Sv. 1. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1984. Str. 288-289. <\/span><\/span><\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

[11] Isto. Str. 26-27.<\/span><\/span><\/span><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razvojem fonografije te \u0161irenjem tr\u017ei\u0161ta fonografskih izdanja i Hrvatska je upoznata s najnovijim dostignu\u0107ima tehnike. Ve\u0107 krajem 19. stolje\u0107a zagreba\u010dka publika bila je upoznata s fonografom kao najnovijim dostignu\u0107em u snimanju zvuka. Ipak, povijest hrvatske diskografije zapo\u010dinje po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Prve gramofonske plo\u010de na kojima su snimljeni hrvatski izvo\u0111a\u010di te djela hrvatskih skladatelja pojavljuju se […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"parent":209,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"yoast_head":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\t\n